IRT 3000

Sadržaj

Grad Šabac pripremio projekat za korišćenje biomase za grejanje i hlađenje

08.11.2016

Kako prenosi Radio Televizija Srbije (www.rts.rs) po zahtevima Evropske unije, Srbija bi do 2020. godine 27 odsto energije trebalo da dobije iz obnovljivih izvora, što je veliki iskorak u odnosu na dosadašnjih 10 procenata. Tim povodom grad Šabac, pripremio je nekoliko projekata i ugovora sa evropskim partnerima, među kojima je i austrijski grad Gising, kako bi biomasu što pre koristili za grejanje i hlađenje.

Kako prenosi Radio Televizija Srbije (www.rts.rs) po zahtevima Evropske unije, Srbija bi do 2020. godine 27 odsto energije trebalo da dobije iz obnovljivih izvora, što je veliki iskorak u odnosu na dosadašnjih 10 procenata. Tim povodom grad Šabac, pripremio je nekoliko projekata i ugovora sa evropskim partnerima, među kojima je i austrijski grad Gising, kako bi biomasu što pre koristili za grejanje i hlađenje.

Inženjer Gojko Cvetković, iz Obreža kod Pećinaca, vlasnik je prvog zasada švedske vrbe u Srbiji - energetskog drveta koje se za loženje u nordijskim zemljama koristi duže od jednog veka. Vrba brzo raste, za tri godine i do 15 metara. Kalorijska vrednost kilograma ista je kao kamenog uglja ili pola litra nafte, a zbog proizvodnje kiseonika potrebna je planeti i isplativa proizvođačima i korisnicima grejanja. Ako seljak poseje jedan hektar, rodiće 40 do 110 tona mase, a minimalna cena je 60 evra. Za zasnivanje zasada švedske vrbe na jednom hektaru potrebno je oko pet hiljada evra. Biljka ne traži posebnu negu, ali zahteva dosta vlage tokom godine. Prema procenama, u šabačkom kraju ima 8.000 hektara takozvanog zabarenog zamljišta i ili onog lošeg kvaliteta na kojem bi mogla da se gaji švedska vrba.

Za što bržu primenu zelene energije, Šapčani su organizovali predavanje o švedskoj vrbi i drugoj biomasi. Prema procenama, ovaj kraj, raspolaže sa 150.000 tona žetvenih ostataka godišnje koji se nigde ne koriste. Zato su stručnjaci predložili projekte koji su nastavak ideje o uštedi energije i izolaciji zgrada. Šapčani dodaju da se proizvodnjom biomase ne bi zapostavila proizvodnja hrane i da bi je ratari mogli koristiti kao gorivo za sušare i hladnjače.

Izvor: www.rts.rs

ar©tur 2021