IRT 3000

Sadržaj

Sveučilište u Zagrebu: jasna pravila za umjetnu inteligenciju u nastavi i na ispitima, a konačna odluka mora ostati na ljudima

28.10.2026

Na 2. Danu digitalne transformacije, posvećenom odgovornoj primjeni umjetne inteligencije, sudionici su poručili da sveučilišta trebaju jasno odrediti što je dopušteno, što se smije koristiti uz navođenje izvora, a što je zabranjeno.

Sveučilište u Zagrebu održalo je u petak, 23. listopada 2026., 2. Dan digitalne transformacije pod nazivom „Odgovorna primjena umjetne inteligencije”. Skup je okupio predstavnike sveučilišta, ministarstva i međunarodne akademske zajednice, a u središtu rasprave bilo je pitanje kako umjetnu inteligenciju (AI) uvesti u nastavu, ispite i istraživanja tako da koristi studentima i nastavnicima, a da pritom ne ugrozi akademsku čestitost.

unizg_umjetna_inteligencija

Prorektor za poslovanje, digitalnu transformaciju i umjetnu inteligenciju Tomislav Bolanča istaknuo je da umjetna inteligencija već danas mijenja način na koji studenti uče, nastavnici poučavaju, a istraživači istražuju. Sveučilište je zato skup organiziralo kao dio niza aktivnosti posvećenih toj tehnologiji.

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Nikola Mrvac, koji se obratio u ime ministra, poručio je da tehnološki napredak mora biti usmjeren na čovjeka, etički utemeljen i usmjeren na razvoj kritičkog mišljenja, samostalnosti i odgovornosti studenata.

Glavni predavač bio je Luciano Saso sa Sveučilišta Sapienza u Rimu, glavni tajnik UNICA-e, mreže sveučilišta iz europskih glavnih gradova. Upozorio je da umjetna inteligencija može unaprijediti učenje i rad, ali ne smije postati zamjena za ljudsko mišljenje. Sveučilišta bi, prema njegovim riječima, trebala modernizirati studijske programe i nastavne metode te kod studenata razvijati sposobnost razumijevanja, povezivanja i kritičkog propitivanja informacija. Posebno je istaknuo važnost usmenih ispita, na kojima se najbolje može provjeriti stvarno razumijevanje i sposobnost zaključivanja.

Sudionici panela složili su se da sveučilišta trebaju donijeti jasne smjernice o tome što je u nastavi i na ispitima dopušteno, što je dopušteno uz navođenje izvora, a što je zabranjeno. Pritom ne bi trebala propisivati samo određene komercijalne alate. Govorilo se i o potrebi sustavnog uvođenja novih tehnologija, zaštiti podataka ustanova i očuvanju akademske čestitosti, a kao ključni elementi istaknuti su povjerenje, stalna edukacija nastavnika i odgovornost korisnika.

Zaključak skupa je da odgovorna primjena umjetne inteligencije nije samo tehnološko pitanje. Ona zahtijeva jasna pravila, odgovarajuću infrastrukturu, kvalitetne podatke i očuvanje znanstvene čestitosti, a konačna prosudba i odgovornost za odluke moraju ostati na ljudima i ustanovama.

Rasprava se uklapa u širi nacionalni okvir. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan sredinom listopada predstavio je Nacionalni plan razvoja umjetne inteligencije do 2032. godine, s ukupno planiranim ulaganjem od 932,1 milijun eura. Prvi akcijski plan, do 2028., predviđa 382,1 milijun eura za 33 mjere, među kojima i edukaciju 10.000 nastavnika za razvoj kompetencija povezanih s umjetnom inteligencijom, 7.000 građana u području AI pismenosti i 5.000 državnih službenika. Nakon predstavljanja slijedi javno savjetovanje u trajanju od 30 dana.

Izvor: https://www.tportal.hr

ar©tur 2021