IRT 3000

Sadržaj

Vlasnički obrat na tržištu automobila

07.11.2016

Struktura kupaca automobila promijenila se proteklih nekoliko kriznih godina i ona je pokazatelj, gospodarstva u Hrvatskoj, kažu stručnjaci za autoindustriju.

Struktura kupaca automobila promijenila se proteklih nekoliko kriznih godina i ona je pokazatelj, gospodarstva u Hrvatskoj, kažu stručnjaci za autoindustriju.

.lidr.thumb-300x200.jpg

Vidljivo je to i prema podacima koje smo dobili od agencije Promocija plus koja stalno prati stanje na tržištu automobila. Iz te agencije poručuju da je u prvih pet mjeseci ove godine registrirano 16.850 novih osobnih automobila. Na pravne osobe otpada 71,7 posto, a slično je bilo i lani kada su u prvih pet mjeseci registrirana 16.864 nova vozila, od čega na pravne osobe otpada 70,3 posto, a ostalo na fizičke osobe.

Kompaktna klasa Može se, dakle, reći da se struktura kupaca stabilizirala posljednje dvije godine, s obzirom na to da je još 2013. udio pravnih osoba u registraciji novih automobila bio 59 posto. Direktor Promocije plus Agan Begić ističe kako je u vremenima prije krize taj omjer bio obrnut i da su 2/3 kupaca tada činile fizičke osobe, što je podatak koji dovoljno govori kakav se obrat dogodio na tržištu.
– Dok građani ne počnu više kupovati vozila, neće se moći govoriti o oporavku tržišta. A kako stvari stoje u ekonomiji, čini se da će taj oporavak ići znatno sporije od nekadašnjih predviđanja. Dalje, dok je prošlu godinu ‘spasila’ prodaja flotnih vozila, ponajprije za državu, ministarstva i javna poduzeća, ove su godine malo veći zamah imala privatna trgovačka društva, posebice rent-a-car kompanije – kaže direktor Promocije plus Agan Begić.
Iako podaci za prvih pet mjeseci pokazuju kako se broj registriranih novih automobila gotovo izjednačio s lanjskim, Begić ipak napominje da se uočava mala razlika u mjesečnom trendu. Dok su prošle godine brojke u travnju bile malo veće, ove je godine to svakako svibanj koji je nadoknadio zaostatak iz prva četiri mjeseca ove godine. Primjerice, u siječnju i veljači registrirano je manje od 2500 novih automobila, a u ožujku i travnju taj je broj skočio na 3500 i više. Svibanj, o kojem Begić govori da je nadoknadio manjak iz prethodnih mjeseci, donio je novih pet tisuća registriranih automobila na hrvatskim cestama.
Begić ističe da su još prošle godine predvidjeli da bi na kraju ove godine tržište moglo ostati na sličnim brojkama kao i lani, odnosno na oko 34 tisuće novih vozila.
– Ako je suditi prema prolaznom vremenu prvih pet mjeseci, onda se čini da je ta brojka dostižna, ali s dosta napora – ističe Begić.
Dubravko Tomašić, član Uprave AutoZubaka, kaže da u strukturi novih vozila u prvih pet mjeseci ove godine gotovo 45 posto tržišta zauzima segment kompaktne klase vozila (VW Golf, Škoda Octavia...), a 40 posto segment kompaktnih gradskih vozila (VW Polo, Škoda Fabia, Renault Clio i sl.). Dakle, ostaje vrlo mali dio tržišta od 15-ak posto koji pokrivaju svi ostali segmenti vozila.

Još više rabljenih Kad je pak riječ o odnosu novih i rabljenih automobila, i tu je kriza učinila svoje. Dražen Boras iz Promocije plus kaže kako se od početka ulaska Hrvatske u EU broj registriranih rabljenih automobila popeo na više od 3700 na mjesečnoj razini, što je od tri do četiri puta više nego prije ulaska u EU kada se mjesečno takvih vozila registriralo od 800 do 1200. Doduše, to su podaci za ožujak i travanj ove godine i treba uzeti u obzir da se otprilike isto toliko registriralo i novih automobila u ta dva mjeseca, ali kako navodi Boras, ‘registracija rabljenih vozila na mjesečnoj je razini sada redovito više od onih novih vozila’. Bit će zanimljivo vidjeti koliko je rabljenih automobila registrirano u svibnju s obzirom na to da ih je novih registrirano pet tisuća, no ako se nastavi trend, onda bi broj registracija rabljenih trebao biti malo iznad te brojke.
Begić smatra da je rast broja rabljenih automobila na hrvatskim cestama posljedica hrvatskog članstva u EU. Naime, broj registriranih rabljenih automobila ni izbliza nije jednak broju kupljenih automobila u hrvatskim autokućama. Znatno je porastao uvoz rabljenih automobila, a Begić napominje da je primjetno kako dominira uvoz starijih vozila, posebice starijih od 10 godina, što ima svoje sigurnosne, ekonomske, ekološke i socijalne učinke.
– Drugo, vozila do dvije godine starosti, i to u višim klasama, dijelom su nagrizla tržište novih vozila, što je i posljedica krivoga trošarinskog sustava. U ovom bi se dijelu pametnom redistribucijom trošarinskih razreda moglo znatno promijeniti ovaj trend, državni bi proračun profitirao, prodavatelji novih vozila, ali i kupci. Tom bi promjenom, recimo za ilustraciju, kupci sada rabljenih vozila do dvije godine starosti vozila za približno isti novac mogli kupiti novi auto – smatra Begić.

Više...

ar©tur 2016